Afera Medikol jedna je od najdugovječnijih i najosjetljivijih priča u hrvatskom zdravstvu. U središtu slučaja je privatna poliklinika Medikol, koja godinama obavlja PET/CT pretrage za osiguranike HZZO-a i za to prima značajna sredstva iz javnog zdravstvenog sustava. Ono što je cijeli slučaj pretvorilo u aferu nije samo visina isplata, nego i činjenica da država dugo nije razvila dovoljno snažan javni PET/CT sustav, pa je ključni dio onkološke dijagnostike ostao oslonjen na privatnog pružatelja usluge.
Kako je nastao model
Medikol je još 2007. otvorio prvi PET/CT centar u Hrvatskoj, a potom je razvio mrežu centara u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. PET/CT pretrage su s vremenom postale dostupne i na uputnicu HZZO-a, čime je stvoren model u kojem javni osiguravatelj plaća privatnoj ustanovi pretrage koje javni sustav nije dovoljno razvio u vlastitim bolnicama. Taj model nije privremen, nego traje godinama, a Medikol i dalje ima ugovor s HZZO-om te i danas obavlja PET/CT pretrage za osiguranike na teret obveznog osiguranja.
Zašto je slučaj postao afera
Slučaj je postao politički i javno sporan kada su u javnost počeli izlaziti podaci o velikim iznosima koje HZZO isplaćuje Medikolu. Prema podacima objavljenima u medijima, Poliklinici Medikol je za PET/CT pretrage u mandatu Vilija Beroša i Irene Hrstić isplaćeno više od 58,6 milijuna eura. U isto vrijeme javne bolnice raspolagale su vrlo ograničenim brojem vlastitih PET/CT uređaja, pa su kritičari tvrdili da država umjesto ulaganja u javnu infrastrukturu održava dugoročnu ovisnost o privatniku.
Glavna točka spora
Bit afere Medikol nije u tome da privatna ustanova pruža medicinsku uslugu, nego u pitanju zašto je država godinama plaćala privatni model umjesto da ranije i snažnije razvije vlastite kapacitete u javnom zdravstvu. Kritičari tvrde da je javni novac, koji se godinama slijevao privatnom pružatelju, mogao biti iskorišten za nabavu uređaja i razvoj PET/CT dijagnostike u državnim bolnicama. S druge strane, Medikol tvrdi da je upravo on osigurao dostupnost pretraga bez lista čekanja te da je radio ondje gdje javni sustav nije imao kapacitete.
Javni novac postaje privatni
Medikol i dalje obavlja PET/CT pretrage na uputnicu HZZO-a u više gradova, a na svojim stranicama navodi da je ugovorno razdoblje s HZZO-om produženo do kraja 2026. godine. Istodobno se u 2026. ponovno otvorila politička rasprava o tome zašto javni sustav još nema dovoljno vlastitih uređaja i zašto privatni sektor i dalje ima tako važnu ulogu u ovom dijelu onkološke dijagnostike. Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je da je javni sustav krenuo jačati PET/CT kapacitete, navodeći da je 2023. kupljen jedan javni uređaj te da KBC Zagreb radi na nabavi još jednog.
Što Medikol tvrdi
Medikol odbacuje tezu da predstavlja financijski problem za sustav. U svojim istupima navodi da je od 2009. do kraja 2025. osigurao PET/CT dijagnostiku za gotovo 155 tisuća pacijenata, bez lista čekanja, te tvrdi da je njegov udio u ukupnom proračunu HZZO-a vrlo malen. Također ističe da privatni sektor u ovom slučaju ne zamjenjuje javni, nego ga nadopunjuje.
Zašto je slučaj važan
Afera Medikol ostala je važna zato što otvara puno šire pitanje od jedne poliklinike: kako država planira zdravstveni sustav, kada odlučuje razvijati vlastite kapacitete, a kada milijunske poslove prepušta privatnom sektoru. U ovom slučaju javnost već godinama postavlja isto pitanje – je li Hrvatska PET/CT dijagnostiku mogla ranije i jeftinije razviti u javnim bolnicama, umjesto da tako dugo ostane oslonjena na privatnog partnera.