Afera Hipodrom odnosi se na sumnje USKOK-a u nepravilnosti vezane uz poslove zaštite zagrebačkog Hipodroma, koje je godinama provodila gradska ustanova Upravljanje sportskim objektima (USO). Istraga je otkrila navodne fiktivne sate zaštitara, napuhane račune te pokušaje pritiska na zaposlenike koji su surađivali s istražiteljima. U središtu slučaja nalaze se predsjednik Upravnog vijeća USO-a Goran Đulić te v. d. ravnateljice Jagoda Bončina Franjković.
Sumnjivi poslovi zaštite
Istraga je krenula od bivšeg ravnatelja USO-a Koste Kostanjevića i privatne zaštitarske tvrtke Eurolex zaštita. Sumnja se da je godinama naplaćivana zaštita Hipodroma koja u velikom dijelu nije bila odrađena. Spominju se stotine tisuća radnih sati koji nisu pokriveni stvarnim prisustvom zaštitara, dok je značajan dio isplaćenog novca završavao u gotovini kod ravnatelja. Vrijednost tako isplaćenih sredstava prelazi milijunske iznose.
Uloga Gorana Đulića
USKOK nakon toga širi istragu i na predsjednika Upravnog vijeća USO-a Gorana Đulića, prepoznatog kao jednog od ključnih ljudi u gradskoj sportskoj infrastrukturi. Tereti ga se da je odobravao daljnje isplate, štitio Kostanjevića i dogovarao zadržavanje sumnjivih praksi. Istražitelji sumnjaju da je Đulić koristio svoj utjecaj kako bi pogodovao osobama uključenima u ranije nezakonite radnje.
Priznanje Jagode Bončine Franjković
Novi obrat u aferi nastao je kada je v. d. ravnateljice USO-a Jagoda Bončina Franjković odlučila detaljno progovoriti pred istražiteljima. U svojoj dopuni obrane priznala je radnje koje joj se stavljaju na teret te izravno optužila Gorana Đulića. Navela je da joj je Đulić dostavio popis zaposlenika koje treba premjestiti na lošija radna mjesta, i to zato što su prethodno svjedočili USKOK-u protiv Kostanjevića. Time je priča o „reorganizaciji“ pala u drugi plan, a postupci su dobili obilježja ciljane odmazde nad svjedocima.
Zašto je slučaj važan
Afera Hipodrom razotkriva kako je gradska ustanova mogla godinama isplaćivati milijune za usluge koje nisu pružene, te kako se moć unutar sustava koristila za pritisak, prikrivanje nepravilnosti i obračun sa zaposlenicima koji su surađivali s istražiteljima. Slučaj dodatno otvara pitanje nadzora nad gradskim ustanovama, odgovornosti politički postavljenih dužnosnika i zaštite zviždača u lokalnoj upravi.