Afera Janaf izbila je 2020. uhićenjem tadašnjeg direktora Janafa Dragana Kovačevića. USKOK ga tereti da je zajedno s poduzetnikom Krešom Petekom i još nekoliko osoba primao i dogovarao mito te namještao višemilijunske poslove državne tvrtke Janaf. Procjenjuje se da je vrijednost spornih poslova oko 15 milijuna eura.
Što se stavlja na teret Kovačeviću i Peteku
Prema optužnici, Krešo Petek je trebao dobivati poslove na Janafovim projektima, a zauzvrat je Draganu Kovačeviću navodno isplaćivao mito u gotovini, kroz poklone i razne usluge. Sumnja se da su u dogovaranju poslova sudjelovali i lokalni političari, koji su zauzvrat trebali gurati projekte u svojim sredinama. Tereti ih se za primanje i davanje mita, zlouporabu položaja i namještanje javnih natječaja.
“Tajni klub” na Srebrnjaku
Posebnu je pozornost javnosti izazvao takozvani “tajni klub” u Kovačevićevu privatnom prostoru u Zagrebu. Tamo su se, usred najstrožih epidemioloških mjera, okupljali političari, dužnosnici i poduzetnici. Istražitelji tvrde da se u tom klubu, uz bogate gozbe i piće, dogovaralo i pogodovanje u poslovima te razmjena mita, pa je taj prostor postao simbol cijele afere.
Krak s europskim novcem
Uz osnovni slučaj, iz afere Janaf razvio se i poseban krak koji vodi prema europskim fondovima. U tom dijelu postupka pod povećalom su poslovi u kojima je Krešo Petek, zajedno s pojedinim gradonačelnicima, osumnjičen da je namještao natječaje financirane novcem EU. Tereti ih se za nezakonito pogodovanje i oštećivanje europskog proračuna.
Značaj afere Janaf
Afera Janaf postala je jedan od najznačajnijih korupcijskih slučajeva u novijoj hrvatskoj povijesti. Otvorila je pitanje kako se u državnim tvrtkama dodjeljuju poslovi vrijedni desetke milijuna eura, koliki je stvarni doseg političkog utjecaja na javne nabave i koliko su institucije u stanju odgovoriti na organiziranu korupciju na vrhu sustava.