Afera Borg izbila je tijekom sanacije Agrokora, najvećeg koncerna u Hrvatskoj, te je postala jedna od najpoznatijih političkih afera u mandatu premijera Andreja Plenkovića. U središtu skandala bila je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić, koja je okupila neformalnu skupinu konzultanata i odvjetnika, poznatih kao “grupa Borg”, a koji su sudjelovali u pisanju zakona lex Agrokor. Objavom privatnih mailova otkrivene su komunikacije koje su pokazale da je ta grupa neformalno izrađivala zakonska rješenja te kasnije dobivala unosne savjetničke poslove u procesu restrukturiranja Agrokora.
Kako je nastala grupa Borg
U trenutku sloma Agrokora, Martina Dalić je formirala mali krug osoba od povjerenja — financijskih stručnjaka, odvjetnika i konzultanata — koji su izvan institucionalnih okvira radili na prijedlogu zakona. Među njima su bili Branimir Bricelj, Matko Maravić, Tonči Korunić, Tomislav Matić, Boris Šavorić i drugi, a ključnu ulogu imao je i Ante Ramljak, koji je kasnije imenovan Vladinim izvanrednim povjerenikom za Agrokor.
Svi su djelovali izvan formalnih procedura Vlade i ministarstava, što javnost u tom trenutku nije znala. Upravo je taj paralelni sustav odlučivanja postao temelj kasnije afere.
“Afera Hotmail” – mailovi koji su sve otkrili
Afera je eksplodirala kada su u javnost procurili privatni mailovi Martine Dalić i članova grupe Borg. Iz prepiske je postalo jasno da su isti ljudi sudjelovali u pisanju zakona, predlagali izmjene, oblikovali ključne odredbe lex Agrokor i usklađivali plan koji će potom biti predstavljen kao Vladin službeni dokument.
Dodatni problem za Vladu nastao je kada se otkrilo da su ti isti konzultanti nakon donošenja zakona dobivali iznimno dobro plaćene poslove u procesu restrukturiranja Agrokora. Tvrtke povezane s članovima grupe Borg naplaćivale su milijunske iznose za savjetničke usluge, što je otvorilo ozbiljna pitanja o sukobu interesa, pogodovanju i korištenju državnog utjecaja za privatnu korist.
Uloga Ante Ramljaka
Kao izvanredni povjerenik za Agrokor, Ante Ramljak potpisivao je angažmane savjetnika i konzultanata. Među njima su se našle i tvrtke povezane s osobama koje su prethodno sudjelovale u pisanju zakona. To je dodatno pojačalo kritike da je cijeli proces bio unaprijed pripremljen kako bi određeni krug ljudi ostvario financijsku korist.
Političke posljedice
Objava mailova izazvala je veliki politički potres. Oporba je optužila Vladu za netransparentnost, sukob interesa i “zarobljavanje države”. Koalicijski partneri vršili su pritisak, a mediji su svakodnevno otkrivali nove detalje.
Martina Dalić bila je primorana podnijeti ostavku na funkciju potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva. Time je formalno preuzela političku odgovornost, iako je premijer Andrej Plenković branio lex Agrokor kao nužan za stabilnost gospodarstva. Ipak, afera Borg ostala je zapamćena kao jedna od najvećih mrlja na njegovoj Vladi.
Šira slika i posljedice za javnost
Afera Borg otvorila je pitanja o tome tko zaista piše zakone u Hrvatskoj — državne institucije ili privatni konzultanti. Pokazala je i ranjivost sustava koji omogućuje da se javni interes ispreplete s privatnim poslovima.
Iako je lex Agrokor spriječio trenutni kolaps koncerna, način na koji je nastao narušio je povjerenje javnosti u transparentnost Vlade. Afera Borg ostala je simbol netransparentnog donošenja zakona i bliskih veza politike s privatnim interesima.