Bivši ministar financija i istaknuti SDP-ovac Slavko Linić jedno je od najprepoznatljivijih političkih imena iz razdoblja vlade Zorana Milanovića. Iako je godinama slovio kao “čovjek za teške poslove” u proračunu i poreznoj politici, iz Vlade je otišao uz teške optužbe, politički rat i aferu koja je u javnosti ostala poznata kao “afera Spačva”. Riječ je o slučaju u kojem se Liniću stavljalo na teret da je odlukama vezanima uz predstečajnu nagodbu i kupnju zemljišta tvrtke Spačva oštetio državni proračun za više desetaka milijuna kuna.
Sporna odluka o zemljištu Spačve
U središtu afere nalazi se odluka države da otkupi zemljište tvrtke Spačva iz Vinkovaca. Porezna uprava je ranije vrijednost sporne oranice procijenila na oko 6 milijuna kuna, dok je u konačnoj transakciji zemljište otkupljeno za približno 33 milijuna kuna. Razlika od oko 27 milijuna kuna predstavljena je u javnosti kao potencijalna šteta za državni proračun, a upravo je ta razlika bila ključni razlog zbog kojeg je USKOK zatražio dokumentaciju od Ministarstva financija i otvorio izvide.
Liniću se predbacivalo da je osobno potpisao odluke kojima je Spačvi omogućeno da porezni dug bude “prebijen” kroz tu transakciju, čime je tvrtka dobila značajnu korist, a država preuzela prenapuhanu vrijednost zemljišta. Afera je dodatno dobila na težini jer se događala u osjetljivom trenutku procesa predstečajnih nagodbi, koje je upravo Ministarstvo financija intenzivno guralo kao model sanacije posrnulih tvrtki.
Politički sukob i smjena iz Vlade
Kako je afera rasla, rasla je i napetost između Slavka Linića i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. U javnosti su se vodile otvorene bitke priopćenjima i konferencijama za medije. Milanović je tvrdio da ministar financija ima upitne poteze i da je ugrozio povjerenje u Vladu, dok je Linić uzvraćao tvrdnjama da je riječ o političkom obračunu i pokušaju da se zaustave procesi koje je on pokrenuo.
Na kraju je premijer povukao potez – Slavko Linić je razriješen dužnosti ministra financija. Službeno obrazloženje bilo je vezano uz sumnje i nejasnoće oko predstečajnih postupaka i Spačve, no sam Linić je javno tvrdio da pravi razlozi leže u njegovom protivljenju odlukama oko Ine, uloge tadašnjeg čelnika Ine te odobrenju pojedinih kredita putem HBOR-a. Afera je tako dobila i dimenziju obračuna unutar vrha SDP-a.
USKOK-ova istraga i epilog
USKOK je, nakon što je prikupio dokumentaciju i proveo izvide, objavio da u slučaju predstečajne nagodbe Spačve nije pronašao obilježja kaznenog djela. Zaključeno je da Slavko Linić u tom predmetu nije zloupotrijebio položaj niti oštetio državni proračun na način na koji se ranije tvrdilo u javnosti. Time je kaznena dimenzija afere formalno otpala, no politička šteta za Linića već je bila učinjena.
Unatoč tome što je pravno “očišćen” u slučaju Spačve, Slavko Linić se nije vratio u Vladu, niti u vrh SDP-a. Sukob s Milanovićem završio je njegovim političkim marginaliziranjem i udaljavanjem iz stranke, dok je afera ostala upisana kao jedan od najeksplozivnijih sukoba unutar tada vladajuće lijeve garniture.
Širi kontekst i posljedice za javnost
Afera Slavka Linića oko Spačve pokazala je koliko su predstečajne nagodbe, porezne odluke i državne intervencije u posrnule tvrtke osjetljivo područje. Javnost je vidjela primjer u kojem je jedan potpis ministra i jedna procjena vrijednosti imovine mogla značiti desetke milijuna kuna razlike za državni proračun.
Iako je USKOK zaključio da nema kaznene odgovornosti, u političkom i društvenom smislu slučaj je ostavio dojam netransparentnosti, političkih igara i sukoba interesa. Bivši ministar Slavko Linić tako je ostao trajno vezan uz etiketu “afere Spačva”, kao simbol turbulentnog razdoblja u kojem su se miješali ekonomski interesi, stranački obračuni i granice političke odgovornosti.