Afera Hypo jedna je od prvih velikih korupcijskih afera u kojoj je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader završio na optuženičkoj klupi. Radi se o proviziji povezanoj s kreditom austrijske Hypo banke početkom 90-ih godina, u razdoblju stvaranja hrvatske države i međunarodnog priznanja.
Što se Ivi Sanaderu stavljalo na teret
Prema optužbi, početkom devedesetih godina, dok je obnašao visoku državnu dužnost, Ivo Sanader je posredovao pri uzimanju kredita od Hypo banke za kupnju zgrada hrvatskih veleposlanstava i konzulata. Za taj posao, prema navodima tužitelja, trebao je dobiti proviziju od više stotina tisuća eura u protuvrijednosti tadašnjih šilinga.
Smatralo se da je upravo ta provizija bila osobna korist ostvarena zlouporabom položaja i ovlasti, jer je koristio svoju političku funkciju kako bi posredovao u bankarskom poslu i pritom se neosnovano okoristio.
Kontekst vremena
Radilo se o razdoblju Domovinskog rata i borbe za međunarodno priznanje Hrvatske, kada je država ubrzano otvarala diplomatska predstavništva. Kredit Hypo banke bio je dio tog procesa, a zbog ratnog i političkog konteksta odluke su se često donosile ubrzano, uz mali stupanj kontrole i transparentnosti. Upravo je ta činjenica kasnije bila plodno tlo za sumnje u korupciju.
Sudski postupak
Afera Hypo postala je prvi veliki kazneni predmet protiv Ive Sanadera nakon njegova iznenadnog odlaska s mjesta premijera. U tom predmetu bio je optužen da je primio proviziju od austrijske banke te time počinio koruptivno kazneno djelo.
Sud je u jednom od postupaka zaključio da je Sanader iskoristio svoj položaj i osudio ga na kaznu zatvora. Ta presuda kasnije je prolazila kroz žalbene postupke, ukidanja i ponovna suđenja, pa je afera Hypo godinama bila u fokusu pravosudnih i političkih rasprava.
Značaj afere Hypo
Afera Hypo simbolično je obilježila početak pada nekada najmoćnijeg hrvatskog političara. Bila je to prva velika priča u kojoj se bivšem premijeru sudilo zbog korupcije počinjene još u ranim godinama stvaranja države.
Uz kasnije afere, poput Fimi Medije i INA–MOL-a, Hypo je postao dio šire slike o načinu na koji su se isprepletali politika, banke i osobni interesi, te je otvorio pitanje odgovornosti političkih elita za odluke donesene u “ratno-poratnom” razdoblju.