Afera Šegon odnosi se na slučaj Branka Šegona, tadašnjeg pomoćnika ministra financija, koji je postao simbol sukoba interesa u državnoj upravi. Njegova privatna tvrtka Facta Vera dobila je od HBOR-a povlašteni kredit vrijedan oko 31 milijun kuna, i to u trenutku kada je Šegon kao dužnosnik bio zadužen upravo za nadzor te iste institucije.
Zašto je kredit bio sporan
Kredit je dodijeljen za razvoj poslovnog projekta, no ključna kontroverza bila je činjenica da je Šegon formalno bio u poziciji nadređenoj HBOR-u. Time je, prema ocjeni Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, stvorio situaciju u kojoj su se njegovi privatni poslovni interesi isprepleli s javnom funkcijom.
Povjerenstvo je zaključilo da je prekršio načela djelovanja dužnosnika i izreklo mu novčanu kaznu. Šegon se žalio, ali je njegova žalba odbijena, čime je potvrđeno da je sukob interesa postojao.
Političke posljedice
Afera je izazvala snažan javni pritisak, zbog čega je Šegon smijenjen s dužnosti. Slučaj je otvorio pitanja o pogodovanju, o kriterijima dodjele državnih kredita i o tome kako se dužnosnici trebaju ponašati kada osobni i javni interesi dolaze u doticaj.
Iako nije došlo do kaznene optužnice, afera je narušila povjerenje u Ministarstvo financija i potvrdila potrebu za strožim pravilima o transparentnosti i nadzoru nad radom dužnosnika.
Značaj afere
Afera Šegon često se navodi kao primjer kako se javne funkcije mogu zloupotrijebiti radi pogodovanja privatnim projektima, čak i kada formalno nema kaznenog djela. Slučaj je ostao zapamćen kao upozorenje da sukob interesa nije tehničko, nego ozbiljno pitanje koje može ugroziti povjerenje u rad institucija.