Afera Vjetroelektrane vezana je uz projekt vjetroparka Krš-Pađene i niz navodnih pogodovanja investitoru Milenku Bašiću. U središtu slučaja nalazi se bivša HDZ-ova državna tajnica i nekadašnja kninska gradonačelnica Josipa Rimac (danas Pleslić), a među prozvanima su i bivša ministrica Gabrijela Žalac te više visokih dužnosnika u energetskom i bankarskom sektoru.
Što USKOK tereti Josipu Rimac
Prema optužbi, Josipa Rimac je koristila svoj politički utjecaj kako bi pritiskala državna tijela da donose odluke u korist investitora vjetroparka Krš-Pađene. Tereti je se da je lobirala kod više ministarstava, regulatornih agencija i javnih poduzeća kako bi vjetroelektrana dobila status povlaštenog proizvođača električne energije, povoljnije uvjete priključenja na mrežu i druge pogodnosti.
Uloga Gabrijele Žalac i HBOR-a
USKOK tvrdi da je Josipa Rimac zajedno s tadašnjom ministricom Gabrijelom Žalac utjecala na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak kako bi se Milenku Bašiću odobrio golemi kredit za projekt vjetroparka. Spominje se iznos od oko 130 milijuna eura, kao i pritisci da se smanje instrumenti osiguranja te da HBOR investitoru izdaje povoljna pisma namjere.
Ostali osumnjičeni i navodna korist
U aferi se spominju i drugi dužnosnici: iz Hrvatskih šuma, HROTE-a, HERA-e i HOPS-a, za koje tužitelji tvrde da su donosili odluke u korist Bašićeve tvrtke C.E.M.P. ili nisu naplatili sve što je bilo zakonski propisano. Istražitelji smatraju da je investitor time ostvario znatnu nepripadnu dobit, dok je Rimac za svoje “posredovanje” navodno primala novčane i druge protuusluge.
Značaj afere
Afera Vjetroelektrane smatra se jednom od najtežih korupcijskih priča u novijoj hrvatskoj povijesti, jer se tiče strateškog energetskog projekta teškog više od milijardu kuna i odluka donesenih na najvišoj političkoj i administrativnoj razini. Slučaj je otvorio pitanje koliko su veliki “zeleni” projekti doista vođeni javnim interesom, a koliko privatnim dogovorima, te koliko je sustav otporan na političke pritiske i trgovanje utjecajem.